utorak, 8. veljače 2022.

Pismo Benedikta XVI

Papa emeritus Benedikt XVI. uputio je u nedjelju 6. veljače pismo u vezi izvješća o zlostavljanju u nadbiskupiji München-Freising. Prijevod prenosimo u cijelosti.






Drage sestre i braćo,

osvrćući se na izlaganje izvješća o zlostavljanju u nadbiskupiji München-Freising od 20. siječnja, osjećam potrebu svima vama uputiti osobnu riječ. Iako sam kao nadbiskup Münchena i Freisinga služio nešto manje od pet godina, i dalje se vrlo mnogo osjećam njezinim dijelom i smatram ju domom.

Uputio bih najprije riječi iskrene zahvale. U ovim danima koje je obilježilo ispitivanje savjesti i promišljanje, bio sam u prilici iskusiti veće prijateljstvo i podršku, te znakove povjerenja, nego što sam ikada mogao zamisliti. Želio bih poglavito zahvaliti maloj skupini prijatelja koji su u moje ime nesebično sastavili moje svjedočanstvo od 82 stranice za odvjetničko društvo u Münchenu, koje ne bih mogao sam napisati. Osim odgovora na pitanja odvjetničkog društva, to je zahtijevalo i čitanje i analizu gotovo 8 tisuća stranica dokumenata u digitalnom obliku.

Oni su mi tada pomogli da proučim i analiziram gotovo 2 tisuće stranica stručnih mišljenja. Rezultati će biti naknadno objavljeni kao dodatak mom pismu.

Usred opsežnog rada tih dana – razvoja moje pozicije – dogodio se previd u vezi s mojim sudjelovanjem na sastanku kancelara od 15. siječnja 1980. Ova pogreška, koja je nažalost potvrđena, nije bila namjerna i nadam se da se može opravdati.

Zatim sam dogovorio da nadbiskup Ganswein to objavi u izjavi za tisak od 24. siječnja 2021. To ni na koji način ne umanjuje brigu i marljivost koje su za te prijatelje bile i ostaju evidentan i apsolutni imperativ.

Za mene se pokazalo duboko povredljivim što je ovaj previd korišten da se baci sumnja na moju istinitost, pa čak i da me se etiketira kao lažljivca. Istodobno, bio sam jako dirnut raznolikim izrazima povjerenja, iskrenim svjedočanstvima i dirljivim pismima ohrabrenja koja su mi poslale mnoge osobe. Posebno sam zahvalan na povjerenju, podršci i molitvi koju mi ​​je osobno iskazao papa Franjo.

Na kraju bih zahvalio maloj obitelji u Samostanu Mater Ecclesiae, čije mi je zajedništvo života u trenucima radosti i tuge dalo unutarnji spokoj koji me podržava.

Sada, uz ove riječi zahvale, nužno mora uslijediti i ispovijed. Sve više me pogađa činjenica da Crkva iz dana u dan počinje slavlje svete mise – u kojoj nam Gospodin daje svoju riječ i samoga sebe – priznanjem naših grijeha i molbom za oproštenje. Mi javno molimo živoga Boga da oprosti (grijehe koje smo počinili) našom krivnjom, našom najtežom krivnjom. Jasno mi je da se riječi „preveliki (grijeh)“ ne odnose svakoga dana i na sve osobe na isti način. Ipak, svakog dana me izaziva pitanje trebam li i danas govoriti o najtežem grijehu. I utješno mi govori da koliko god moja greška danas bila velika, Gospodin mi oprašta, ako iskreno dopustim da me on ispita, i zaista sam spreman promijeniti se.

Na svim svojim sastancima, posebno tijekom mojih brojnih apostolskih putovanja, sa žrtvama seksualnog zlostavljanja koje su počinili svećenici, iz prve sam ruke vidio posljedice jednog najtežeg grijeha. I shvatio sam da smo i sami uvučeni u ovaj teški grijeh kad god ga zanemarimo ili se s njim ne suočimo s potrebnom odlučnošću i odgovornošću, kao što se prečesto događalo i događa se. Kao i na tim sastancima, još jednom svim žrtvama seksualnog zlostavljanja mogu samo izraziti svoj duboki sram, svoju duboku tugu i iskrenu molbu za oprost. Imao sam velike odgovornosti u Katoličkoj Crkvi. Utoliko je veća moja bol zbog zlostavljanja i grešaka koje su se događale na tim različitim mjestima tijekom mog mandata. Svaki pojedinačni slučaj seksualnog zlostavljanja je užasan i nepopravljiv. Žrtve seksualnog zlostavljanja imaju moje najdublje suosjećanje i osjećam veliku tugu za svaki pojedinačni slučaj.

Sve više cijenim odbojnost i strah koji je Krist osjećao na Maslinskoj gori kada je vidio sve strašne stvari koje bi morao u sebi podnijeti. Nažalost, činjenica da su u tim trenucima učenici spavali, predstavlja situaciju koja se i danas događa i za koju se i ja osjećam pozvanim odgovoriti. I tako, mogu se samo moliti Gospodinu i moliti sve anđele i svece, i vas, draga braćo i sestre, da se molite za mene Gospodinu Bogu našemu. 


Uskoro ću se naći pred konačnim sucem svog života. Iako, osvrćući se na svoj dugi život, mogu imati veliki razlog za strah i trepet, ipak sam dobre volje, jer čvrsto vjerujem da Gospodin nije samo pravedni sudac, već i prijatelj i brat koji je sam već patio za moje nedostatke, pa je tako i moj zagovornik, moj „Paraklet“. U svjetlu sudnjeg časa, milost biti kršćaninom postaje mi sve jasnija. Daje mi znanje, a zapravo i prijateljstvo, sa sucem mog života, i tako mi omogućuje da samopouzdano prođem kroz mračna vrata smrti. U tom smislu stalno se podsjećam na ono što nam Ivan govori na početku Apokalipse: on vidi Sina Čovječjega u svoj njegovoj veličini i pada pred njegove noge kao da je mrtav. Ipak, On, stavljajući na njega svoju desnicu, kaže mu: „Ne boj se! To sam ja…“ (usp. Otk 1,12 – 17).

Dragi prijatelji, s ovim osjećajima vas sve blagoslivljam.


Benedikt XVI.


Izvor

četvrtak, 2. prosinca 2021.

"Bio sam ateist, čitao sam Ratzingera i obratio sam se"



    Neki dan sam naišao na popis koji bolje da nisam vidio: dvadeset najčitanijih knjiga kod Talijana između 2010. i 2019. godine. Osim bezvremenskog naslova, Mali princ, ostalo su sve knjižice debljine bilježnice o kojima je bolje ne govoriti. Na sreću, otkriće priče o Uan Dungu, 27-godišnjem inženjeru azijskog podrijetla, koji je otvorio malu tvrtku u blizini Pamplone, podiglo mi je raspoloženje.

    Kakve to veze ima s knjigama i kvalitetnim čitanjem? Zapravo ima puno veze s tim, jer je do prije godinu i pol Dung, čiji su roditelji taoističkog vjerovanja, bio odlučni ateist i uvjeren da kršćanstvo nije ništa drugo doli glupost. Potom su se u njegovu životu, u kratkom roku, dogodila dva odlučujuća susreta: jedan s kršćanskom djevojkom Natalijom i jedan s autorom, Josephom Ratzingerom. Kako je došlo do ovog susreta, posebna je priča.

    Mladi je inženjer zapravo na internetu tražio tekst kojim bi opovrgao argumente svoje djevojke i naišao je na “Uvod u kršćanstvo” autora Josepha Ratzingera. Pa - pomislio je Dung - sada samo čitam misao (budućeg) Pape i analiziram je dio po dio. Međutim, stvari nisu išle onako kako je on zamislio. "Nakon dva dana", objašnjava Dung, "imao sam potpuno novi pogled na svijet i život." Sada je mladić jako ushićen i nada se da će biti kršten na Uskrs 2022.

    Isto tako, i mene je zahvatila radost jer shvaćam da, unatoč suvremenom spisateljskom šundu, još uvijek postoje knjige koje, iako nisu nove - “Uvod u kršćanstvo” datira iz 1968. -, uspijevaju ne samo utjecati na ljude, već ih i duboko preobraziti. U vrijeme kada je Europa u rukama ljudi koji ne znaju je li politički korektno pričati o Božiću, postoji div misli i duha koji i u 94. godini, čak iako se povukao u molitvu, nastavlja svoju sjetvu. Ovo je puno više od dobrih vijesti.




srijeda, 1. prosinca 2021.

Izjava sućuti prigodom smrti biskupa Wilhelma Schramla



Umirovljeni biskup biskupije Passau, pokojni Wilhelm Schraml, bio je veliki prijatelj pape Benedikta XVI. Njih dvojica poznavali su se od mladelačkih dana. Za pokojnog biskupa Benedikt XVI. nije bio ništa manje nego li "doktor Crkve" s bogatom duhovnom i teološkom ostavštinom. Schraml je dao obnoviti sva mjesta povezana s Ratzingerovom biografijom na području biskupije Passau te papa Benedikt u tom kraju ima trajne spomenike i ne može biti zaboravljen.




Prigodom smrti biskupa Wilhelma umirovljeni papa uputio je sućut biskupu Stefanu Osteru i vjernicima biskupije Passau: 

Ekscelencijo! Poštovani i dragi gospodine biskupe!

 
Dana 15. studenog 2021., na dan velikog biskupa Alberta Velikog, koji je iz naše domovine, umirovljeni biskup Wilhelm Schraml bit će pokopan prema svojoj želji u kapelici klanjanja u Altöttingu koju je pripravio u bivšoj riznici. Tako je on htio ukazati na unutarnju vezu između štovanja Djevice Marije i klanjanja njezinu Sinu. Tko ljubi Mariju, sluša i Isusa i ide za njim. Taj može postati majka i brat samoga Isusa, kako je potvrdio Gospodin (Lk 8,21).
 
Po svom grobu u kapelici Klanjanja umirovljeni biskup Schraml ostaje među nama kao predmolitelj, kao slušatelj među nama ujedinjen s Marijom  koji nam pokazuje put.
 
Vi ste, gospodine biskupe Oster, preuzeli ostavštinu biskupa Schramla i nosite je dalje. Neka vam Majka našega Gospodina pomogne da Crkva u Passauu uvijek bude mjesto mira  Isusa Krista.
 
S tim mislima, molim se s biskupijom Passau, koja ispraća u grob svog bivšeg biskupa Wilhelma Schramla: Requiescat in pace!
 
U Gospodinu
 
Benedikt XVI.




nedjelja, 9. svibnja 2021.

Svaki dan se molim bl. Ivanu Merzu



"Ivan Merz je zaista jedna izvanredna osoba. Dobro ga poznajem i ja mu se molim."

U tijeku pohoda bosanskohercegovačkih biskupa papa Benedikta XVI. primio je 23. veljače 2006 banjolučkog biskupa Franju Komaricu te ga na kraju službenog razgovora upitao: “Kako se širi štovanje blaženog Ivana Merza?” Biskup, ugodno iznenađen pitanjem, zahvalio je Svetom Ocu što se zanima za našega najmlađeg blaženika, a Papa je na to nadodao: “Kako ne, Ivan Merz je zaista jedna izvanredna osoba. Dobro ga poznajem i ja mu se molim”. Biskup Komarica je potom izvijestio Svetoga Oca o pojedinostima kako se štuje bl. Ivan u Banjolučkoj biskupiji. Rekao je također da je protekle godine u biskupiji osnovana katolička udruga Blaženi Ivan Merz i da će se blagdan bl. Ivana 10. svibnja ove godine svečano slaviti u banjolučkoj katedrali, gdje se očekuje veliko okupljanje vjernika. Papa je na to odgovorio: “Vrlo dobro, drago mi je i već sada podjeljujem svoj blagoslov svima koji se toga dana budu okupili u Vašoj katedrali na proslavu blagdana blaženog Ivana Merza” Biskup Komarica također je spomenuo da ove godine Banjolučka biskupija slavi 125. obljetnicu postojanja, što će se svečano slaviti u mjesecu srpnju za blagdan sv. Bonaventure. Na kraju audijencije biskup Komarica od srca je zahvalio Svetom Ocu za tu njegovu gestu ljubavi, naklonosti i blizine prema štovateljima bl. Merza.

Nakon audijencije kod Pape jedan vatikanski prelat rekao je biskupu Komarici da je Papa još kao kardinal temeljito prostudirao Poziciju o bl. Ivanu Merzu za njegovu beatifikaciju koju je napisao mons. Fabijana Veraja i zato ga tako dobro poznaje.

Izvor1

„ E, biskupe Komarica, vi imate velikog Blaženika kod sebe, doista velikoga!"

„Boraveći od 1. do  8. ožujka 2008. u Rimu, bio sam i na generalnoj audijenciji  kod Sveti Oca Benedikta XVI. Audijencija se održavala u  srijedu, 5. ožujka u dvorani pape Pavla VI. Dvorana je bila puna, a i cijelo predvorje je bilo ispunjeno hodočasnicima, kao i  Bazilika sv. Petra, gdje se Papa najprije bio susreo s prvom velikom skupinom hodočasnika. Sa mnom je bilo još osam biskupa iz raznih zemalja svijeta. Nakon izgovorenih nagovora na više jezika i pozdrava raznih grupa hodočasnika sa svih kontinenata, te podjeljivanja blagoslova, Sveti Otac je po običaju omogućio svakom od nas osam biskupa da se s njim rukujemo i kratko zadržimo u razgovoru. Kad sam došao na red da pristupim Papi, on je nasmijana lica i ispruženih ruku prema meni na njemačkom jeziku uskliknuo: „ E, biskupe Komarica, vi imate velikog Blaženika kod sebe, doista velikoga!“ Naravno tim je riječima mislio na bl. Ivana Merza. Ja sam mu poljubio prsten i uzvratio osmjehujući se: „Da, Sveti Oče, hvala Bogu da je tako, drago mi je da vi to znadete, i da tako kažete. Mi se nadamo i molimo, da on bude što skorije proglašen svetim.“ Papa je na to uzvratio: „ I ja se nadam i ja mu se svaki dan molim!“  Tada je još zapitao: „ Kako ste i kako je kod vas?“ – Ja sam mu rekao da smo mu zahvalni zbog potpisanog temeljnog ugovora između Sv. Stolice i naše BiH itd. Na kraju sam ga zamolio za blagoslov za sve u Zavodu sv. Jeronima, u mojoj biskupiji i u cijeloj BiH i za štovatelje bl. Ivana Merza, što je on rado udijelio.“  Biskup Franjo Komarica





petak, 15. siječnja 2021.

Božićni blagdani u samostanu Mater Ecclesiae


"Činjenica da Benediktu XVI nedojstaje njegov brat Georg rana je koja je uzrokovala bol ovog Božića", rekao je nadbiskup Georg Gänswein na web stranici Vatikanskih vijesti (četvrtak). "Ali Benedikt mi je također rekao da osjeća Gospodinovu utjehu - znajući da njegov brat sada živi u Božjem zagrljaju."


 Božić (2020. godine) prvi koji je bivši Papa, odrastao u Traunsteinu, proveo bez starijeg brata. Ipak, Georg Ratzinger "uvijek je bio prisutan na određeni način", rekao je Gänswein. "Na primjer, slušali smo CD-e, ne samo Bachov božićni oratorij, već i božićne koncerte Regensburger Domspatzen - zbora kojim je dirigirao Georg Ratzinger."


Benediktova svakodnevica nastavlja se na uobičajene načine


Privatni tajnik izvijestio je potom da se svakodnevni život pape emeritusa (93-godišnjaka) i dalje odvija uobičajeno. "Dnevni ritam je isti, čak i ako su posjeti vrlo smanjeni. Benedikt prati vijesti na televiziji i dijeli našu zabrinutost zbog pandemije, s obzirom na to što se događa u svijetu, zbog mnogih ljudi koji boluju od virusa. Neki ljudi koje je poznavao također su umrli od infekcije Covid-19. "


Fizički, Benedikt XVI. jest slab, on ide samo uz pomoć hodalice za stare i pravi više pauza dok se kreće, rekao je Gänswein. "Ali mi i dalje izlazimo u vatikanske vrtove svako popodne, bez obzira na hladnoću. Svaki dan ja slavim svetu misu, a on koncelebrira sjedeći. Ispisali smo povećane tekstove za dnevnu molitvu kako bi mogao bolje pratiti liturgiju Časova. I dalje objedujemo zajedno, kao i uvijek do sada."


Izvor


Predlažemo pogledati: Georg Ratzinger Božićne uspomene 

četvrtak, 14. siječnja 2021.

Papa emeritus suosjeća sa žrtvama potresa u Hrvatskoj

 




Nakon što je papa Franjo na općoj audijenciji u srijedu 30. prosinca pozvao na "ublažavanje patnja dragomu hrvatskomu narodu" koji je pogodio potres, s nadnevnkom 31. prosinca, i papa emeritus Benedikt XVI. poslao je pismo zagrebačkomu nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću u kojem je također izrazio snažnu molitvenu blizinu stradaloj Crkvi i vjernicima.

Pismo u cijelosti glasi:

"Dragi Uzoriti gospodine,

u trenutku kada sam počeo pisati nekoliko čestitarskih redaka za Novu godinu, da bih zahvalio na Vašemu lijepom pismu od 10. prosinca, do mene su doprle vijesti o potresu koji je uzrokovao brojna razaranja u Vašoj ljubljenoj Nadbiskupiji. Mogu Vam samo priopćiti svoju duboku ganutost i svoje dioništvo u boli, prouzročenoj tim neshvatljivim događajem. S cijelim svojim domom molim Dijete Isusa da vidi trpljenja tolikih nedužnih osoba i da pomogne u ponovnoj izgradnji razrušenoga.
U tome smislu svim svojim srcem prihvaćam Vašu molbu „da blagoslovim Crkvu zagrebačku i cijelu Hrvatsku“.
Vaš u Gospodinu,
Benedikt XVI


utorak, 4. kolovoza 2020.

"Sam papa Benedikt optimističan je da će uskoro povratiti snagu"



Intervju s novinarom Peterom Seewaldom koji je u subotu, 1. kolovoza 2020., posjetio papu emeritusa.


kath.net: Papa emeritus ima bolest crvenog vjetra. Moramo li biti zabrinuti?

Seewald: Sam papa Benedikt optimističan je da će uskoro povratiti snagu. Ponizno prihvaća bolest i ne želi izazvati puno pažnje. Sve u svemu, dobro je raspoložen.


kath.net: Bolest crvenog vjetra vrlo često dolazi iz vana. Gdje sumnjate na uzroke?

Seewald: Navodno je napor putovanja u Regensburg povećao virusnu bolest. I nakon svega, umirovljeni Papa već ima 93 godine.

kath.net: Prije nekoliko dana ste uspjeli predati kopiju svoje uvažene biografije Benedikta XVI. papi Benediktu. Kako je reagirao?

Seewald: Bio je vrlo sretan i sretan što je do susreta, koji je morao biti odgođen zbog pandemije korona virusa, konačno došlo.

kath.net: Prema medijskim izvještajima, govorili ste o već pripremljenoj duhovnoj oporuci njemačkog teologa. Što možemo očekivatii?

Seewald: Papa Benedikt sam je govorio o ovoj duhovnoj oporuci u mojoj biografiji. Ovdje postoji tradicija. Pape, poput Ivana Pavla II., Ali i biskupi, više su puta ostavili takvo duhovno ohrabrenje svojim vjernicima. S velikim učiteljem Crkve i vjere poput Benedikta XVI. ova će riječ sigurno imati posebnu težinu.

kath.net: Pomisao da je "Mozart teologije" već odredio gdje bi trebalo biti njegovo posljednje počivalište je razumna ... Što znate o tome?

Seewald: Zapravo je jednako normalno kao amen u crkvi da je 93-godišnji papa emeritus morao znati gdje će mu biti posljednje počivalište. Dirljivo i simbolično je to što će se  nalaziti u kripti svetog Petra, točno tamo gdje je nekada bio sarkofag Ivana Pavla II., s kojim se uvijek osjećao posebno povezanim.




Opaska: Reljef Bogorodice s Djetetom iznad kripte u kojoj je bio pokopan sv. papa Ivan Pavao II napravio je hrvatski renesansni kipar Ivan Dunković (XV stoljeće) iz Vinišća.