Bogojavljenje

Danas je svijet obasjalo "novo svjetlo"

Zvijezda i Sveto pismo bili su dva svjetla koja su vodila mudrace, u kojima vidimo primjere istinskih tražitelja istine. (Angelus, 2010) 

Bogojavljenje 2012.

Danas slavimo svetkovinu Bogojavljenja Gospodnjeg. To je vrlo drevni blagdan, koji potječe s kršćanskog istoka i ističe otajstvo očitovanja Isusa Krista svim narodima, koje predstavljaju mudraci koji su se došli pokloniti Kralju Židovskom koji se netom rodio u Betlehemu, kao što izvješćuje Matejevo Evanđelje (usp. 2, 1-12). To "novo svjetlo" koje je zapaljeno u božićnoj noći (usp. Prvo predslovlje Božića), danas je svanulo nad svijetom, kao što to sugerira slika zvijezde, nebeskog znamenja koje je privuklo pažnju mudraca i vodilo ih na njihovu putovanju prema Judeji.

Čitavo vrijeme Božića i Bogojavljenja karakterizirano je temom svjetla, vezano također uz činjenicu da, na sjevernoj hemisferi, nakon zimskog solsticija dani postaju sve duži a noći sve kraće. Ali, neovisno o njihovu geografskom smještaju, za sve narode vrijedi Kristova riječ: "Ja sam svjetlost svijeta; tko ide za mnom, neće hoditi u tami, nego će imati svjetlost života" (Iv 8, 12). Isus je sunce koje se pojavilo na obzoru čovječanstva zato da rasvijetli osobni život svakog od nas i da nas sve vodi zajedno prema cilju našeg putovanja, prema zemlji slobode i mira, u kojoj ćemo zauvijek živjeti u punom jedinstvu s Bogom i među sobom. (Angelus, 2012)

Bogojavljenje 2013.

Bogojavljenje znači Isusovo objavljenje svim narodima, koje danas predstavljaju mudraci, koji su došli u Betlehem s Istoka da se poklone kralju židovskom, za čije su rođenje doznali preko nove zvijezde koja se pojavila na nebu (usp. Mt 2, 1-12). Naime, prije dolaska mudraca, za taj je događaj znalo svega nekolicina ljudi izvan kruga obitelji: osim Marije i Josipa, i vjerojatno drugih rođaka, za njega su znali betlehemski pastiri, koji su, nakon što su začuli radosni navještaj, pohrlili vidjeti dijete dok je još ležalo u jaslama. Mesijin dolazak, kojeg su narodi iščekivali a proroci navijestili, bio je tako u početku skriven ljudima. Sve dok u Jeruzalem nisu došle te tajanstvene osobe, mudraci, koji su se raspitivali o, upravo rođenom, "kralju židovskom". Budući da je bila riječ o kralju uputili su se u kraljevsku palaču, gdje je stolovao Herod. Ali, ovaj nije ništa znao o tome rođenju i, veoma zabrinut, sazvao je odmah svećenike i pismoznance, koji su, na temelju slavnoga Mihejeva proroštva (usp. 5, 1), potvrdili da se Mesija ima roditi u Betlehemu. I doista, nakon što su se ponovno zaputili u tome pravcu, mudraci ponovno ugledaše zvijezdu, koja ih je vodila sve do mjesta gdje se nalazio Isus. Ušavši, prostriješe se i pokloniše mu se te predaše simbolične darove: zlato, tamjan i smirnu. To je bogojavljenje (epifanija), objavljenje: dolazak i klanjanje mudraca je prvi znak jedinstvenog identiteta Sina Božjega koji je također sin Djevice Marije. Od tada se počinje širiti pitanje koje će pratiti čitav Kristov život i koje se na razne načine provlači kroz stoljeća: tko je taj Isus?

Bogojavljenje 2013.

Dragi prijatelji, upravo to je pitanje koje Crkva želi pobuditi u srcu svih ljudi: tko je Isus? To je duhovna težnja koja predstavlja poticaj poslanju Crkve: pomoći ljudima da upoznaju Isusa, njegovo evanđelje, da svaki čovjek uzmogne otkriti na njegovu ljudskom licu Božje lice i da bude prosvijetljen njegovim otajstvom ljubavi. Bogojavljenje predoznačava otvorenost Crkve svim ljudima, njezin poziv da naviješta evanđelje svim narodima. Ali Bogojavljenje nam također kazuje na koji način Crkva ostvaruje to poslanje: razmišljajući o Kristovu svjetlu i naviještajući njegovu riječ. Kršćani su pozvani ostvariti onu ulogu što ju je zvijezda imala za mudrace. Moramo svijetliti kao sinovi svjetla, da sve privučemo ljepoti Kraljevstva Božjega. Svima onima koji traže istinu moramo ponuditi Božju riječ, zahvaljujući kojoj se u Isusu prepoznaje "Boga istinitog i Život vječni" (1 Iv 5, 20). (Angelus, 2011)

Bogojavljenje 2013.

Muškarci i žene svakoga naraštaja u svome hodočašćenju, imaju potrebu za tim da budu usmjereni: koju zvijezdu dakle mogu slijediti? Nakon što je zastala "povrh mjesta gdje bijaše dijete" (Mt 2,9), zvijezda koja je vodila Mudrace izgubila je svoju važnost, no njezina duhovna svjetlost uvijek je prisutna u riječi Evanđelja koja je i danas sposobna voditi svakoga čovjeka Isusu. Tu istu riječ koja nije ništa drugo doli odraz Krista, pravoga čovjeka i pravoga Boga, s punom vlašću prenosi Crkva svakoj duši dobre volje. I Crkva, stoga, pred čovječanstvom vrši poslanje zvijezde. No nešto slično može se reći o svakome kršćaninu pozvanu da riječju i životnim svjedočenjem rasvijetli korake svoje braće. Koliko li je stoga važno da mi kršćani budemo vjerni svome pozivu! Svaki istinski vjernik uvijek se nalazi na putu svoga osobnoga hoda vjere, a istovremeno, malenim svjetlom što ga nosi u sebi, može i mora biti pomoć onome koji je uz njega i možda s teškoćom nalazi put koji vodi Kristu. (2008)

Neka nam Djevica Marija, uzor prave mudrosti, pomogne biti istinski tražitelji istine o Bogu i kadri živjeti uvijek duboki sklad između vjere i razume, znanosti i objave. (Angelus, 2010) Zazovimo zaštitu Marijinu nad sveopću Crkvu, kako bi mogla čitavim svijetom proširiti Kristovo Evanđelje, Lumen gentium, svjetlo sviju naroda. (Angelus, 2008)

papa Benedikt XVI.